Svjedok prošlosti
Kaštel dolazi od latinske riječi kastela, koja u prijevodu znači utvrđeni dvor, zamak, tvrđava, kula ili bedem. Današnji kaštel, dvorac ili grad, kako ga od milja zovu Brođani, sagradio je Petar Zrinski 1651. godine na temeljima slične građevine iz doba Frankopana. Kaštel je postao jezgra naselja i sjedište brodskog vlastelinstva pa je tako ispunjavao dvije funkcije: obrambenu i stambenu. Tek desetak metara udaljen je od graničnog prijelaza sa Slovenijom. U prošlosti se crkva sv. Marije Magdalene nalazila se unutar obrambenih zidina kaštela. Kaštel je podzemnim hodnikom povezan s Kupicom i obližnjim pećinama, a služio je za obranu od Turaka.
Kada je u 17.st. uspostavljena Vojna krajina, nestali su i naleti Turaka prema Gorskom kotaru pa se počelo živjeti mirnije i sigurnije. Brod na Kupi postao je važno prometno i trgovačko središte sve do 19.st. Izgradnjom Karolinske i Lujzinske ceste te željeznice važnost Broda na Kupi počinje opadati.
Dvorac je i danas dobro sačuvan i spada među vrijedne povijesne građevine u Gorskom kotaru. Osnovica dvorca je kvadratna, a sastoji se od tri kata. U prizemlju je sačuvan originalan raspored prostorija dok se na katovima raspored dijelom izmijenio. Krov je šatorskog oblika. Bio je prekriven šindrom, a tek od 1950. prekriven je crijepom. Na vrhu krova nalazi se buzdovan. Zbog obrambene funkcije bio je utvrđen bedemima i opasan zidom. Oslanjao se na rijeku Kupu i Kupicu kao prirodne prepreke. Jedini ostatak obrambenog zida danas je vidljiv između kuća obitelji Bukovac i Rauh.
Kaštel je danas zavičajni muzej u kojemu se može nešto više saznati o njegovim bivšim vlasnicima, Zrinskim i Frankopanima te o šumarstvu, lovu i ribolovu.
 |
| Zrinsko - frankopanski kaštel |
