MUZEJ LOVSTVA, ŠUMARSTVA I RIBOLOVA

Biser Gorskog kotara

Na prostoru veličine 786 četvornih metara smjestio se izložbeni prostor šmarstva, lova i ribolova. U samom prizemlju, gdje su smještene garderoba i recepcija, posjetitelji će biti upoznati s bogatom poviješću brodskokupskog kraja te ulogom velikaške obitelji Zrinski. Središnji dio postava u prizemlju je izložbeni postav ribolova u kojem je temeljni izložbeni eksponat i stari kupski čamac duljine 420cm i širine 110cm. Prikaz nasukanog čamca posjetitelje ostavlja bez daha. Čamac je pun ribarskog alata, a u vitrinama su smještene autohtone riblje vrste koje obitavaju u Kupi, vodeni insekti, rakovi i ostali sitni svijet riječkog dna. Na podu je stakleni otvor s pogledom u dio starog podnog opločenja oblutcima izvađenim iz Kupe.

Na prvom katu nalazi se postav šumarstva koji je podijeljen po znanstvenim granama šumarstva i šumarskim poslovima. Detaljno su prikazani poslovi zaštite šuma, sječe, izvlačenja i transporta posječenog drva. Tu je i prikaz tradicionalnog načina korištenja drva s naglaskom na stolarski zanat te postav priče o drvu kao energentu i sve većoj važnosti uporabe šumske biomase.

Drugi kat prikazuje bogatstvo vrsta divljači, lovačkih običaja i tradicije u Gorskom kotaru, ali i cijeloj županiji.

Treći kat je mjesto za vrijednu donaciju lovačkih trofeja i drugih eksponata vezanih uz lovstvo Damira Vrhovnika.  

SUNČANI SAT

Koliko je sati?

Sunčani sat su izmislili Rimljani da bi znali koliko je sati. Međutim, da bi znali koliko je sati morali su napraviti sunčevu sjenu. Uvijek su čekali da se sunce pojavi i kada je sunce izašlo postavili su se tako da im vlastita sjena pokaže koliko je sati. Pomoću sjene su se orijentirali u vremenu. Još dan danas mogu se naći ostaci sunčanog sata u Rimu.

Tako smo i mi napravili sunčani sat pomoću učitelja i učenika od 5. do 8. razreda. Sunčani sat je u školskom voćnjaku. Sada i mi znamo koliko je sati pomoću sjene i sunca.

Željko Štimac, 7. razred

SAKRALNI OBJEKTI KUPSKE DOLINE

Bogati duhovni razvoj moje doline

Prolazeći Kupskom dolinom mogu se zapaziti mnoge crkve i kapele, koje nam govore o bogatom duhovnom razvoju tog područja kroz povijest do danas. Važno obilježje svakog naseljenog mjesta jest i sakralni prostor koji je središte zajedništva i duhovnog rasta stanovnika nekog mjesta. Sakralni prostori tj. crkve i kapele Kupske doline redovito se nalaze na povišenim mjestima koja dominiraju naseljenim područjima i time nam pokazuju svoju važnost za stanovnike.

Neka veća mjesta kao što su Brod na Kupi, Kuželj, Turke i Velika Lešnica imaju veće crkve koje su prije bile župne crkve, no danas zbog malog broja stanovnika župnik se nalazi samo u mjestu Kuželj u župnoj Crkvi sv. Ivana Krstitelja.

ŽUPNA CRKVA SV. MARIJE MAGDALENE, BROD NA KUPI

Župna Crkva sv. Marije Magdalene u Brodu na Kupi po godini postanja bliska je crkvi u Velikoj Lešnici. Crkva se u Brodu spominje već 1609. godine. Nastala je najvjerojatnije proširivanjem kapelice koja je bila unutar vlastelinskog kompleksa. U početku je crkva služila vjerskim potrebama vlastelina i njegovih službenika.  Nakon dogradnje postala je župnom crkvom za puk u ovom dijelu gornje Kupske doline. Crkva je u izvornom obliku imala izraženija barokna obilježja koja su se kasnijim dogradnjama i obnovom gotovo izgubila. U II. svjetskom ratu teško je stradala u bombardiranju pa je mnogo vrijednih starina koje su je ukrašavale izgubljeno u razaranju i požaru. Najvrjednija su matica krštenih koja seže od 1690. godine, matica vjenčanih od 1692. godine i matica umrlih koja se vodi od 1696. godine. Crkva je bila poznata i po dragocjenostima sakralnih predmeta i moći svetaca. Od tih ćemo starina na prvo mjesto staviti relikvije sv. Justina i Justine što ih je početkom XX. stoljeća pribavio župnik Pavao Ožegović. Posebno se isticala pozlaćena kutija u kojoj se nosilo Presveto tijelo (hostija) koju je svećenik nosio pri posjeti bolesniku. Danas od tih sakralnih predmeta nažalost nije ostalo ništa. U crkvi se nalaze dvije nadgrobne ploče od kojih saznajemo da su tu sahranjeni pripadnici plemićke obitelji.

ZAVJETNA CRKVA MAJKE BOŽJE OD PRESVETE KRUNICE, VELIKA LEŠNICA

Ova zavjetna crkva ubraja se među najstarije sakralne objekte u Gorskom kotaru. Gradnja crkve seže na početak XVII. stoljeća. Crkva je imala važnu ulogu u svome početku, služila je kao župna crkva za vjernike u brodkupskom dijelu gornje Kupske doline.

Župa Brod na Kupi je tu ulogu preuzela nešto kasnije kada je na to područje došao Petar Zrinski. Tada je crkva u Brodu smatrana ''gospoštinskom'', a područna crkva u Lešnici okupljala je okolni svijet, uglavnom težake-kmetove.

Sama unutrašnjost crkve je vrlo vrijedna. Kip na glavnom oltaru, koji prikazuje Blaženu Djevicu Mariju s djetetom, vrijedna je drvena skulptura barokne izvedbe. Na oltaru s lijeve strane, koji također ima barokne značajke, nalazi se drveni lik Krista, koncipiran kao Božji grob. Na osnovi svega rečenoga važno je znati da je Lešnička crkva zavjetna. Danas ta crkva zahtijeva temeljnu obnovu. Do danas je obavljeno nekoliko važnih radova (popravljen krov crkve i zvonika) pa je crkva spašena od propadanja (crkva se obnavlja od 1980. godine).

ŽUPNA CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA, KUŽELJ

Crkva je sagrađena na povišenom mjestu usred sela uz potok. Župa je u Kuželju ustanovljena 1790. godine. Na tornju je križ na kome je uklesana godina 1827., najvjerojatnije povodom proširenja ili gradnje crkve. Crkva je danas sačuvana i dobro se održava. Uz crkvu se proteže prizemna zgrada koja je župni stan.

ŽUPNA CRKVA SV. KRIŽA, TURKE

Početak gradnje crkve u Turkima pada u 1745. godinu, a župa je ustanovljena 1807. godine. Građena je na poticaj i uz velike žrtve župljana, poglavito mještana sela Turke koji više nisu željeli odlaziti na misu u sat hoda udaljeno mjesto Horvatsko u tamošnju kapelu sv. Florijana. Najprije je sagrađena mala kapela koja je tijekom kasnijih desetljeća dograđivana dok nije poprimila svoju veličinu i današnji oblik. Župa Turke se nalazi u samotnom dijelu Gorskog kotara.

KAPELE

Na cijelom području kupske doline nalaze se brojne kapele koje svjedoče o vjerskoj predanosti njenih žitelja. U mjestu Horvatskom je jedna od najstarijih kapela na tom području, podignuta uz seosko groblje koja je posvećena sv. Florijanu. Neke nam datosti govore da je nastala već u XV. stoljeću.

Još je vrijedno spomenuti nekoliko kapela oko Broda na Kupi. U kapeli u Brodskom Lošcu vjernički se puk okupljao prve nedjelje poslije blagdana Velike Gospe, a u Zakrajcu, u skromnoj kapeli slavi se sv. Rok.

Među najstarije sakralne građevine ubrajaju se i grobišne crkve od kojih je poznatija crkva na mjesnom groblju u selu Zamost.

Borna Gadanec, 8. raz.

ZRINSKO-FRANKOPANSKI KAŠTEL

Svjedok prošlosti

Kaštel dolazi od latinske riječi kastela, koja u prijevodu znači utvrđeni dvor, zamak, tvrđava, kula ili bedem. Današnji kaštel, dvorac ili grad, kako ga od milja zovu Brođani, sagradio je Petar Zrinski 1651. godine na temeljima slične građevine iz doba Frankopana. Kaštel je postao jezgra naselja i sjedište brodskog vlastelinstva pa je tako ispunjavao dvije funkcije: obrambenu i stambenu. Tek desetak metara udaljen je od graničnog prijelaza sa Slovenijom. U prošlosti se crkva sv. Marije Magdalene nalazila se unutar obrambenih zidina kaštela. Kaštel je podzemnim hodnikom povezan s Kupicom i obližnjim pećinama, a služio je za obranu od Turaka.

Kada je u 17.st. uspostavljena Vojna krajina, nestali su i naleti Turaka prema Gorskom kotaru pa se počelo živjeti mirnije i sigurnije. Brod na Kupi postao je važno prometno i trgovačko središte sve do 19.st. Izgradnjom Karolinske i Lujzinske ceste te željeznice važnost Broda na Kupi počinje opadati.

Dvorac je i danas dobro sačuvan i spada među vrijedne povijesne građevine u Gorskom kotaru. Osnovica dvorca je kvadratna, a sastoji se od tri kata. U prizemlju je sačuvan originalan raspored prostorija dok se na katovima raspored dijelom izmijenio. Krov je šatorskog oblika. Bio je prekriven šindrom, a tek od 1950. prekriven je crijepom. Na vrhu krova nalazi se buzdovan. Zbog obrambene funkcije bio je utvrđen bedemima i opasan zidom. Oslanjao se na rijeku Kupu i Kupicu kao prirodne prepreke. Jedini ostatak obrambenog zida danas je vidljiv između kuća obitelji Bukovac i Rauh.

Kaštel je danas zavičajni muzej u kojemu se može nešto više saznati o njegovim bivšim vlasnicima, Zrinskim i Frankopanima te o šumarstvu, lovu i ribolovu.

Zrinsko - frankopanski kaštel